Priča o feniksu

Written by Administrator

Feniks (Grč. Phoiniks, lat. Phoenix) je ime dvojice junaka i jedne ptice iz grčkih mitova.

Prvi od tih junaka bio je sin sidonskog kralja Agenora, koji se sa svojom braćom Kadmom i Kilikom zaputio u potragu za svojom nestalom sestrom Europom, ali ga je to zamorilo pa se nastanio u zemlji na istočnim obalama Sredozemnog mora, koja je po njemu dobila ime Fenikija. Po nekim mitovima, Feniks je Ageronov otac.

Drugi Feniks bio je sin kralja Amintora iz beotijskog grada Eleona. U mitovima se s njim susrećemo kao sa starim, iskusnim i mudrim čovjekom. U mladosti je napustio svoju domovinu da ne bi ubio oca koji mu je htio otet zaručnicu. Utočište je našao kod ftijskog kralja Peleja i poslije postao učitelj njegovog sina Ahila, najvećeg junaka u ahejskoj vojsci pod Trojom. Bio je i član izaslanstva koje je dobilo zadatak da pomiri Ahila sa vrhovnim zapovjednikom ahejske vojske Agamemnonom. Među Ahilom i Agamemnonom je izbio spor oko zarobljene Briseide, zbog čega je Ahil odbio sudjelovati u borbama. Doduše, Ahil je izaslanstvo primio dostojno i s poštovanjem, ali nije udovoljio njegovoj molbi.

Ptica Feniks dospjela je u grčke i rimske mitove iz Egipta. Tamo se zvala "boinu" (čaplja), a kako je boravila uz močvare, stari Egipćani su smatrali da je rođena iz vode, na koju su gledali kao na prapočetni element, i to sama od sebe, slično kao što se samo od sebe, prema njihovim shvaćanjima, rodilo i sunce. Povezivanjem tih elemenata nastalo je vjerovanje da je ta ptica jedno od otjelotvorenja sunca koje nakon vladanja svijetom umire i uvijek se iznova rađa, pojavljujući se u blještavoj svjetlosti zore. U složenim egipatskim shvaćanjima vlast sunca (a tako i kralja, čak i umrlog) obnavljala se u tridesetogodišnjim ciklusima, koji su simbolizirali ljudsko stoljeće. Iz boinua razvio se Feniks Grka i Rimljana. Smatrali su ga pticom koja je imala čudesnu moć da se svakih pet stotina godina u svom gnijezdu spali, a iz pepela ustaje pomlađena za novi život. Tako je postala simbol uskrsnuća, koje su preuzeli kršćani.

Više o ptici Feniksu

Postoje mnogi opisi ove legendarne ptice koja nikad nije bila viđena. Neki smatraju da je feniks prvobitni primjer stvari koje se ne mogu vidjeti (kao što je npr. Bog) već se samo mogu razumjeti preko njihovih imena ili atributa. Neki opisuju feniksa kao pticu veličine orla; jednu polovicu tijela čini orao a drugu polovicu fazan. Drugi kažu da feniks nalikuje čaplji, a treći da je ona zbir najljepših dijelova tijela svih ptica svijeta. Njeno ime potječe od grčke riječi koja označava crvenu boju, jer se feniks veže za vatru i sunce. Opisan je kao zlatna ili šarena ptica. Neki kažu da feniks nikada ne jede. Drugi kažu da on samo pije jutarnju rosu. Mnogi vjeruju da ova ptica živi sama u Arabiji ili Etiopiji. Ali se svi slažu da je to ptica ogromne ljepote.

Najinteresantnija činjenica vezana za ovu pticu je da se ona smatra besmrtnom i da se ponovo rađa iz pepela svake tristote ili petstote godine. Kada se bliži kraj njenom životnom ciklusu, feniks skuplja aromatične trave, drvo i začine iz cijeloga svijeta od kojih će načiniti za sebe lomaču ili gnijezdo. Sjedeći na gnijezdu, on bi zapalio vatru mašući krilima ili uz pomoć sunčevih zraka. Kada njegovo staro tijelo izgori, feniks se ponovo rađa iz crva, svoje koštane srži ili iz jajeta koje bi ostalo u pepelu, pa bi zatim ponovo krenuo na svoj životni put od sljedećih petstotina godina. Prema nekim legendama, ponovno rođeni feniks bi ponjeo svoje stare kosti u Grad Sunca u Egiptu gdje bi bile sahranjene, praćene specijalnim pogrebnim ritualima.

Po Jevrejskoj legendi feniksovo ime je Milkam. Prema tradiciji, pošto je Eva pojela zabranjeno voće, postala je ljubomorna na besmrtnost i čestitost drugih stvorenja u vrtu. Zbog toga je nagovorila sve životinje iz vrta da pojedu voćku sa zabranjenog drveta kako bi je pratile u njenom padu, sve je uspjela nagovoriti osim feniksa. Bog je nagradio feniksa tako što mu je dao utvrđeni grad gdje će živjeti u velikom miru sljedećih 1000 godina. Na kraju ovog perioda od tisuću godina, feniks bi sagorio u vatri i bio ponovo rođen iz jajeta koje je poslje njega ostalo u pepelu. Jedna druga jevrejska legenda kaže da na kraju svakog perioda od 1000 godina, feniksovo tijelo se postepeno smanjuje, gubeći perje postaje mala beba feniks koja ponovo izraste u veliku pticu. U svakom slučaju za Anđela Smrti feniks je nedodirljiv.

U Egiptu je feniks poznat pod imenom Bennu ili Bynw. On je simbol Boga Sunca i povezan je sa Ozirisom, vladarom zagrobnog života. Oziris koji je i sam uskrsnuo, predao je Bennu tajne besmrtnosti. U Egiptu je Bennu korišten kao simbol za druge cikluse kao što su oni vezani za izlazak i zalazak sunca kao i za godišnje izlijevanje Nila.

Svakih 500 godina, Bennu bi odletio u Sunčani Hram u Heliopolisu. Ptica bi zatim podigla veliku lomaču od začina, popela se na nju i dopustila sunčevim zrakama da je zapali. Iz pepela bi se se rodio crvić iz kojega bi do kraja tog dana narastao odrasli Bennu.

Gdje god se pojavi, feniks se povezuje sa uskrsnućem, besmrtnošću, pobjedom nad svim problemima i zlim silama, zbog toga što izranja iz pepela. Tako je feniks postao omiljeni simbol na ranim kršćanskim nadgrobnim spomenicima. U odjeljku 25 -26 njegovog pisma Korintćanima, Sv Klement, rimski Biskup, podržao je legendu o feniksu kao potvrdu Kristovih moći da uskrsnjuje vjernike. On citira Joba kad ovaj kaže: "Ti ćeš uzdići tijelo moje, koje je pretrpjelo sve ove patnje".

Na mnogim mjestima će se naći ptica feniks kako predstavlja Krista. U mnogim zemljama se vjerovalo da u jednom vremenu živi samo jedan feniks. On se rađa sam od sebe i ne prati prirodne zakone reprodukcije. U Srednjem vijeku se vjerovalo da feniks uskrsnjuje iz mrtvih poslije tri dana.

Često je prikazivan kao simbol Krista, sa palminim drvetom (još jedan simbol uskrsnuća) ili kako nosi palminu grančicu (simbol trijumfa života nad smrću), ili kako nosi maslinovu grančicu (simbol mira koji Bog nudi ljudima).

Feniks simbolizira ponovno rođenje, nadu, čestitost, brak, vjeru, postojanost, ljeto, vječnost, besmrtnost i svijetlost. On je predstava kozmičke vatre iz koje je svijet stvoren i u kojoj će završiti. Rimljani su oslikavali lik feniksa na novčićima i medaljama kao znak njihove želje da Rimsko carstvo traje vječno.

Kineska ptica Feng-huang je najvjerojatnije ista ptica kao i feniks. Ona je napravljena od najpoželjnijih dijelova svih ovozemaljskih stvorenja: vrata zmije, glave ždrala, zmajevih pruga, repa ribe, oklopa kornjače, lastinog grkljana i pijetlovog kljuna. Ova ptica se može vidjeti samo u mirnim i blagorodnim vremenima. Ponekad je prikazivana sa vatrenom loptom predstavljajući tako vezu sa suncem. To je carska ptica i naziva se "skerletnom pticom".

Feng-huang živi u Kraljevstvu Mudrih koje se nalazi negdje u istočnoj Kini. On pije najčistiju vodu i jede samo bambus. Kad god on zapjeva, svi pjevači svijeta se pridruže njegovoj pjesmi. Njegova koštana srž se smatra svetom hranom. Ova ptica je zaštitnica kineskih vladara. Mužjak Feng-huang simbolizira sreću, a ženka Feng-huang predstavlja caricu. Par Feng-huangova simbolizira bračno blaženstvo.